Enver Kazaz, Njegoš žrtva ideološkog sukoba

Emisija Replika Radio-televizije Crne Gore 16. siječnja bila je posvećena aktualnim prijeporima u vezi s prijedlogom crnogorske vlade da dan Njegoševa rođenja bude proglašen Danom kulture u Crnoj Gori. Kao što je poznato, taj prijedlog je povučen iz procedure zbog protivljenja Bošnjačke stranke, čiji ministri su članovi koalicijske vlade.

Ovdje donosim sažetak izlaganja prof. dr. Envera Kazaza, onako kako je priređen i objavljen na  internetskoj stranici Radio-televizije Crne Gore.

 

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Enver Kazaz, ocijenio je da je pitanje Njegoša jedno od najtežih pitanja crnogorskog društvenog identiteta i kulture.

Kazaz je ocijenio da ovdje nije riječ samo o politici, već o dubinskom ideološkom sukobu. On je rekao da će se, ako se pogledaju prigovori bošnjačke zajednice, odnosno njene politike Njegošu, „prepoznati njena dubinska saglasnost sa velikosrpskom ideologijom“.

„Te se dvije ideologije međusobno legitimišu, pri čemu je književnost, Njegoš, ali bojim se i kulturni identitet Crne Gore, žrtva jednog nerazumnog ideološkog sukoba. To govorim zato, što se Njegoš vadi iz konteksta, i ne vidi se Njegoš kao veliki antikolonizatorski, odnosno antiosvajački pisac, koji iz jugoslovenske žudnje za slobodom pjeva Gorski vijenac“.

Kazaz smatra da bošnjački nacionalizam „ne vidi da je velikosrpska i četnička ideologija naprosto zloupotrijebila Njegoša“.

„Nije samo Njegoš kao takav tome izložen, niz je pisaca i niz je velikih književnih djela bio sredstvom ideološke manipulacije“, rekao je Kazaz.

Da bi se, kako je rekao, mogli vratiti Njegošu, nužno je „čitati ga iz postkolonijalne perspektive i nužno je vidjeti kako bošnjački nacionalizam zamišlja svoj identitet“.

„Postokolonijalna perspektiva bi rekla da je Njegoš u Gorskom vijencu zacrtao utopiju nacionalne slobode, da je nadalje Njegoš u jednom okruženju u Gorskom vijencu dao, ne temu istrage poturica, nego temu drame Danilove u donošenju najteže moguće odluke, u nemogućim istorijskim uslovima, a to su oni uslovi gdje su alternative ukinute i gdje ne postoji mogućnost humanističkog izbora“.

Kazaz smatra i da se Gorski vijenac izdiže iz istorijskog u kosmološko i pokazuje da je „i sam kosmos zapravo sudar suprotnih principa“. Ocijenio je da se u Gorskom vijencu ne govori o islamu, već o ideologiji osmanske imperije, gdje je, kako je rekao, „islam jedan od elemenata osvajačke imperijalne ideologije“.

Poručio je da bi bošnjačkim nacionalistima „konačno trebalo biti jasno da su savremeni Bošnjaci nastali na projektu deosmanizacije, prihvatanju tekovina evropskog racionalizma i prosvetiteljstva“.

Bošnjački nacionalizam mora se, kako je rekao, razračunati unutar samog sebe „sa vlastitim kodovima identiteta“.

 

Komentari nisu dozvoljeni.