Biografija

Foto: Dženat Dreković

BIOBIBLIOGRAFIJA

Ivan Lovrenović, pisac, urednik, novinar. Rođen u Zagrebu (1943), živi u Sarajevu.

Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio u Mrkonjić-Gradu, gimnaziju i filozofski fakultet u Zagrebu (južnoslavenske književnosti, jezik, etnologija). Do 1976. predavao u gimnaziji u Mrkonjić-Gradu, potom radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu Odjek, te kao urednik u izdavačkim kućama „Veselin Masleša“ i Svjetlost. Od 1992. godine, nakon bijega s obitelji iz okupirane sarajevske četvrti Grbavica, godinu dana živio u opsjednutom Sarajevu, a od 1993. do 1996. u egzilu u Zagrebu i u Berlinu. Nakon Dejtonskoga sporazuma i reintegracije Grbavice 1996. godine, vratio se u Sarajevo.

Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od 1969. godine. Proza, članci i eseji prevođeni su mu na strane jezike. Knjiga o kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) objavljena je na njemačkom, češkom, madžarskom i engleskom jeziku.

U „Veselinu Masleši“ i u Svjetlosti pokrenuo i uređivao niz književnih, kulturoloških, leksikografskih i znanstvenih izdanja i biblioteka. Sudjelovao u koncipiranju i uređivanju izdanjā biblioteke Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine.

Od 1992. do 1996. eseji i članci o aspektima rata u Bosni objavljivani su mu u listovima i časopisima New York Times, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Algemeine Zeitung, Die Zeit, Le Messager Europeen itd.

Između 1993. i 1997. na poziv Nenada Popovića uređivao ediciju bosanske egzilantske književnosti Ex Ponto u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux. Uredio književnu biblioteku Dani, u kojoj je tokom 2004/2005. godine u Sarajevu objavljeno 60 knjiga. Kod sarajevsko-zagrebačkoga izdavača Synopsis pokrenuo i uređuje biblioteku Iz Bosne Srebreneizabrani spisi bosanskih franjevaca od 17. do 20. stoljeća u dvadeset svezaka.

Bio je među osnivačima bosanskohercegovačkoga centra međunarodnoga PEN kluba u jesen 1992. u opsjednutom Sarajevu. Jedan je od pokretača sarajevskoga tjednika Dani 1992. godine i stalni suradnik do novembra 2010. Na poziv Slavka Goldsteina bio je član uredništva zagrebačkoga časopisa za kulturu demokracije Erasmus, te član uredništva news-magazina Tjednik. Pokrenuo i od 1998. do 2003. godine u Sarajevu uređivao časopis za kulturu, znanost, društvo i politiku Forum Bosnae. Pisao u splitskom političko-satiričnom listu Feral Tribune do njegova gašenja 2008. godine.

Nagrade:

Republička nagrada „Veselin Masleša“ 1981. godine za naučno-publicističko djelo – za studiju u monografiji Bosna i Hercegovina.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva 1999. godine “za značajan doprinos i ostvarene domete u bosanskohercegovačkoj prozi, estetici i publicističkom radu”.

Nagrada „Midhat Begić“ za esej bosanskohercegovačkoga centra PEN-a i časopisa Novi Izraz 2009. godine za esej Ivo Andrić, paradoks o šutnji.

Nagrada „Meša Selimović“ 2014. godine za najbolji roman na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije za roman Nestali u stoljeću.

Nagrada „Mirko Kovač“ 2016. godine za knjigu eseja Isus u Ahmićima.

 

KNJIGE

Proza

  • Obašašća i basanja (ritmizirana proza), Sarajevo 1975, Zagreb 2004.
  • Putovanje Ivana Frane Jukića (roman), Mostar 1977, Sarajevo 1984, Zagreb 2003, Banja Luka 2005.
  • Liber memorabilium (roman), Zagreb 1994, 2003.
  • Sedam dana po Bosni u kolovozu godine 2008. (putopis s fotografijama Josipa      Lovrenovića), Zagreb 2009.
  • Nestali u stoljeću (roman), Zagreb 2013.
  • Ulazeći u Varcar (ritmizirana proza), Zagreb 2016.

Kulturno-povijesne studije

  • Bosna i Hercegovina, Sarajevo 1980, 1982.
  • Labirint i pamćenje, kulturnopovijesni esej o Bosni, Sarajevo 1989, 1990, Klagenfurt 1994.
  • Unutarnja zemlja, kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine, Zagreb    1998, 1999, 2004, Sarajevo-Zagreb 2010.
  • Bosanski Hrvati, esej o  agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, Zagreb    2003, Sarajevo-Zagreb 2010.
  • Bosanski križ, kršćanski nadgrobni spomenici iz razdoblja turske vlasti (sa snimcima Josipa Lovrenovića i drugih autora), Sarajevo 2010.

Eseji, kronike

  • Skice, lajtmotivi, Banja Luka 1986.
  • Ex tenebris, sarajevski dnevnik, Zagreb 1994, 2005.
  • Welt ohne Brücke – Svijet bez mosta, Berlin 1994. (na njemački preveli Aleksandra Brnetić, Dunja Melčić i Nenad Popović)
  • Bosna, kraj stoljeća, Zagreb 1996.
  • Duh iz sindžira, Zagreb 2005.
  • Poslije kraja, Zagreb 2005.
  • Trpi li Bog zulum, Sarajevo 2007, 2009.
  • Katakombe u Varcaru, Zagreb 2008.
  • Tuđi vijek, Cetinje 2008.
  • Imela i stablo, Biblioteka XX vek, Beograd, 2011.
  • Isus u Ahmićima, Sarajevo-Zagreb 2015.

Varia

  • Bosna i Hercegovina, budućnost nezavršenog rata, s Miljenkom Jergovićem, Zagreb, 2010.

Antologije, izbori:

  • Književnost bosanskih franjevaca, s predgovorom, Sarajevo 1982.
  • Putopisiizbor iz suvremene bosanskohercegovačke putopisne proze, (s Alijom    Isakovićem), s uvodnim esejom Prostori putopisa, Sarajevo 1985.
  • Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX vijeka (s Enverom Kazazom i    Nikolom Kovačem), Sarajevo 2000.
  • Za gradom jabuka, 200 najljepših sevdalinki, s uvodnim esejom Odjek naših duša, Sarajevo 2005.
  • Ivo Andrić, Priča o vezirovom slonu i druge pripovijetke, Sarajevo 2005.
  • Ivo Andrić, Izabrana djela I-IV, s uvodnim esejom Ivo Andrić, paradoks o šutnji,      Sarajevo 2007.
  • Rat i priče iz cijelog svijeta. Antologija nove bosanskohercegovačke pripovijetke (s Enverom Kazazom), Zagreb 2009.
  • Ivo Andrić, Ispovijed i druge pripovijetke, Zagreb 2012.

Prevedene knjige:

  • A régi Bosznia, Bratislava 1995. (na madžarski prevela Viktorija Radics)
  • Bosnien und Herzegowina: Eine Kulturgeschichte, Bozen-Wien 1998, 1999. (na    njemački preveo Klaus Olof Detlev)
  • Bosna a Hercegovina: Krátký přehled kulturní historie, Praha 2000. (na češki preveo Jeronim Brezina)
  • Bosnia: A Cultural History, predgovor: Ammiel Alcalay, London-New York 2001.      (na engleski preveli Sonja Wild Bićanić i Quentin Hoare)

Izabrana djela I-VIII, Durieux, Zagreb 2005:

1. Bosanski Hrvati. Esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture (2002)
2. Liber memorabilium, (2003)
3. Putovanje Ivana Frane Jukića (2003)
4. Unutarnja zemlja. Kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine (2004)
5. Obašašća i basanja (2004)
6. Ex tenebris. Zapisi, razgovori (2005)
7. Duh iz sindžira. Eseji, članci, polemike 1973-2004. (2005)
8. Poslije kraja. Kronike 1997-2005. (2005)

Tekstovi za dokumentarne filmove: 

  • Sto godina Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, režija Vlatko Filipović, 1989.
  • Stoljeća Bosne Srebrene, režija Ademir Kenović, 1990.

 

 

(Foto-portret autora: Dženat Dreković)