Andrej Rodinis, Aleksandru Poljaniću, koji počiva u Trnavi kod Đakova

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nacionalnim spomenikom.[1] Dobro je svrstano u kategoriju "nacionalni spomenik od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu", a čine ga: a) zbirka rariteta; b) rukopisna zbirka i c) kartografska zbirka.

U obrazloženju ove odluke, na samom početku, kaže se da "predmetne zbirke okupljaju stare, rijetke i posebno vrijedne štampane i rukopisne knjige, te pojedinačne rukopise i arhivsku građu". U obrazloženju se, dalje, ističe da građa u tim zbirkama "svjedoči različitim historijskim epohama i predstavlja izvor za daljnja proučavanja štamparstva, književnosti, historije i kulture, te prožimanja različitih kulturoloških fenomena kroz period od srednjeg vijeka do početka Drugog svjetskog rata". U obrazloženju možemo pročitati da se u zbirkama čuvaju "iluminirani rukopisi, inkunabule iz 16. stoljeća, knjige iz prvih bosanskohercegovačkih štamparija, te građa arhiva Poljičke republike, Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, dr. Jovana Kršića, Silvija Strahimira Kranjčevića itd.", zatim i "strane rijetke knjige koje podrazumijevaju Minijature (120 bibliotečkih jedinica), četiri Inkunabule (prve štampane knjige od 1455. do 1500.) štampane u Veneciji i Tubingenu, te knjige evropskih štamparija iz 16. i 17. stoljeća", a tu su i "ćirilični i latinični rukopisi među kojim se ističe Sledovani psaltir s kraja 16. stoljeća".

Davne 2011. pažljivo sam istraživao zbirku rariteta i rukopisnu zbirku Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, tragajući za dijelovima privatne zbirke velikog kolekcionara Aleksandra Poljanića (Gradačac 1884. - Trnava kod Đakova 1948.), konkretnije dijelovima koji su po konfiskaciji njegove imovine poslije Drugog svjetskog rata i po jednom naknadnom pronalasku u sefu nekadašnje Zemaljske banke predani Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci. Utvrdio sam da je predana, i po vrijednosti i po količini, nevjerojatna povijesna građa. Pokušaj popisa te građe zauzeo je stranice i stranice knjige o ovom kolekcionaru, koju sam objavio davne 2012. godine. Zato sam s velikim nestrpljenjem čekao da odluka o proglašenju Specijalnih zbirki postane dostupna na bespućima internetske neozbiljnosti.

U obrazloženju odluke, kada je riječ o nastanku zbirki, stoji: "Ova vrijedna zbirka nastala je kroz donacije i otkupom od institucija, pojedinaca, te izdavačkih kuća. Ključna za nastanak ove zbirke bila je donacija Ministarstva prosvjete Narodne republike Bosne i Hercegovine koje je 1949. godine predalo na čuvanje vrijedne arhivalije koje su poslužile kao osnova za razvoj pojedinačnih cjelina unutar specijalnih zbirki. Ova 'osnovna zbirka' kasnije je obogaćena donacijama Gustava Krkleca, Hakije Gavrankapetanovića, Vojislava Bogićevića, te otkupom rukopisa od značajnih istraživača Besima Korkuta, Muhameda Hadžijahića, Milana Karanovića i drugih".

Drugim riječima, ono što je Aleksandru Poljaniću, u njegovoj kući na Mejtašu, bilo konfiscirano postalo je donacija Ministarstva prosvjete NR Bosne i Hercegovine! Zato me i nije iznenadilo što se Aleksandar Poljanić, kojemu se ta "osnovna zbirka" ima dugovati, uopće ne spominje. Istina, nešto niže u odluci, on se spominje, ali kao nepostojeća "historijska ličnost" - "Aleksandar Poljičanin".

U svom grobu u Trnavi, Aleksandar Poljanić se smije da ne bi zaplakao.

 

Grob Aleksandra Poljanića u Trnavi (fotografiju autoru poslao 2014. godine g. Željko Lekšić iz Đakova).

 

[1] Odluka o proglašenju pokretnog dobra – Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine donesena je na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine održanoj 15. jula 2020. godine. Odluku je donijela Komisija u sastavu: prof. dr. Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović. Broj Odluke: 08.1-2.3-81/20-1, datum 2. jula 2020. godine. Preuzeto 26.8.2020. s internetske stranice Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH:

http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/

Sarajevo%20zbirke%20Nacionalne%20biblioteke%20BOS.pdf