BIOBIBLIOGRAFIJA

Ivan Lovrenović, pisac, urednik, novinar. Rođen u Zagrebu (1943), živi u Sarajevu.

Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio u Mrkonjić-Gradu, gimnaziju i filozofski fakultet u Zagrebu (južnoslavenske književnosti, jezik, etnologija). Do 1976. predavao u gimnaziji u Mrkonjić-Gradu, potom radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu Odjek, te kao urednik u izdavačkim kućama „Veselin Masleša“ i Svjetlost. Od 1992. godine, nakon bijega s obitelji iz okupirane sarajevske četvrti Grbavica, godinu dana živio u opsjednutom Sarajevu, a od 1993. do 1996. u egzilu u Zagrebu i u Berlinu. Nakon Dejtonskoga sporazuma i reintegracije Grbavice 1996. godine, vratio se u Sarajevo.

Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od 1969. godine. Proza, članci i eseji prevođeni su mu na strane jezike. Knjiga o kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) objavljena je na njemačkom, češkom, madžarskom i engleskom jeziku.

U „Veselinu Masleši“ i u Svjetlosti pokrenuo i uređivao niz književnih, kulturoloških, leksikografskih i znanstvenih izdanja i biblioteka. Sudjelovao u koncipiranju i uređivanju izdanjā biblioteke Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine.

Od 1992. do 1996. eseji i članci o aspektima rata u Bosni objavljivani su mu u listovima i časopisima New York TimesFrankfurter RundschauFrankfurter Algemeine ZeitungDie ZeitLe Messager Europeen itd.

Između 1993. i 1997. na poziv Nenada Popovića uređivao ediciju bosanske egzilantske književnosti Ex Ponto u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux. Uredio književnu biblioteku Dani, u kojoj je tokom 2004/2005. godine u Sarajevu objavljeno 60 knjiga. Kod sarajevsko-zagrebačkoga izdavača Synopsis pokrenuo i uređuje biblioteku Iz Bosne Srebrene – izabrani spisi bosanskih franjevaca od 17. do 20. stoljeća u dvadeset svezaka.

Bio je među osnivačima bosanskohercegovačkoga centra međunarodnoga PEN kluba u jesen 1992. u opsjednutom Sarajevu. Jedan je od pokretača sarajevskoga tjednika Dani 1992. godine i stalni suradnik do novembra 2010. Na poziv Slavka Goldsteina bio je član uredništva zagrebačkoga časopisa za kulturu demokracije Erasmus, te član uredništva news-magazina Tjednik. Pokrenuo i od 1998. do 2003. godine u Sarajevu uređivao časopis za kulturu, znanost, društvo i politiku Forum Bosnae. Pisao u splitskom političko-satiričnom listu Feral Tribune do njegova gašenja 2008. godine.

Nagrade:

Republička nagrada „Veselin Masleša“ 1981. godine za naučno-publicističko djelo – za studiju u monografiji Bosna i Hercegovina.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva 1999. godine “za značajan doprinos i ostvarene domete u bosanskohercegovačkoj prozi, estetici i publicističkom radu”.

Nagrada „Midhat Begić“ za esej bosanskohercegovačkoga centra PEN-a i časopisa Novi Izraz2009. godine za esej Ivo Andrić, paradoks o šutnji.

Nagrada „Meša Selimović“ 2014. godine za najbolji roman na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije za roman Nestali u stoljeću.

Nagrada „Mirko Kovač“ 2016. godine za knjigu eseja Isus u Ahmićima.

 

KNJIGE

Proza

Obašašća i basanja (ritmizirana proza), Sarajevo 1975, Zagreb 2004.
Putovanje Ivana Frane Jukića (roman), Mostar 1977, Sarajevo 1984, Zagreb 2003, Banja Luka 2005.
Liber memorabilium (roman), Zagreb 1994, 2003.
Sedam dana po Bosni u kolovozu godine 2008. (putopis s fotografijama Josipa Lovrenovića), Zagreb 2009.
Nestali u stoljeću (roman), Zagreb 2013.
Ulazeći u Varcar (ritmizirana proza), Zagreb 2016.

Kulturno-povijesne studije

Bosna i Hercegovina, Sarajevo 1980, 1982.
Labirint i pamćenje, kulturnopovijesni esej o Bosni, Sarajevo 1989, 1990, Klagenfurt 1994.
Unutarnja zemlja, kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine, Zagreb 1998, 1999, 2004, Sarajevo-Zagreb 2010.
Bosanski Hrvati, esej o  agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, Zagreb 2003, Sarajevo-Zagreb 2010.
Bosanski križ, kršćanski nadgrobni spomenici iz razdoblja turske vlasti (sa snimcima Josipa Lovrenovića i drugih autora), Sarajevo 2010.

Eseji, kronike

Skice, lajtmotivi, Banja Luka 1986.
Ex tenebris, sarajevski dnevnik, Zagreb 1994, 2005.
Welt ohne Brücke – Svijet bez mosta, Berlin 1994. (na njemački preveli Aleksandra Brnetić, Dunja Melčić i Nenad Popović)
Bosna, kraj stoljeća, Zagreb 1996.
Duh iz sindžira, Zagreb 2005.
Poslije kraja, Zagreb 2005.
Trpi li Bog zulum, Sarajevo 2007, 2009.
Katakombe u Varcaru, Zagreb 2008.
Tuđi vijek, Cetinje 2008.
Imela i stablo, Biblioteka XX vek, Beograd, 2011.
Isus u Ahmićima, Sarajevo-Zagreb 2015.
Sizifova sreća, Cetinje 2018.

Varia

Bosna i Hercegovina, budućnost nezavršenog rata, s Miljenkom Jergovićem, Zagreb, 2010.

Antologije, izbori

Književnost bosanskih franjevaca, s predgovorom, Sarajevo 1982.
Putopisi, izbor iz suvremene bosanskohercegovačke putopisne proze, (s Alijom Isakovićem), s uvodnim esejom Prostori putopisa, Sarajevo 1985.
Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX vijeka (s Enverom Kazazom i Nikolom Kovačem), Sarajevo 2000.
Za gradom jabuka, 200 najljepših sevdalinki, s predgovorom, Sarajevo 2005.
Ivo Andrić, Priča o vezirovom slonu i druge pripovijetke, Sarajevo 2005.
Ivo Andrić, Izabrana djela I-IV, s uvodnim esejom Ivo Andrić, paradoks o šutnji, Sarajevo 2007.
Rat i priče iz cijelog svijeta. Antologija nove bosanskohercegovačke pripovijetke (s Enverom Kazazom), Zagreb 2009.
Ivo Andrić, Ispovijed i druge pripovijetke, Zagreb 2012.

Prevedene knjige

A régi Bosznia, Bratislava 1995. (na madžarski prevela Viktorija Radics)
Bosnien und Herzegowina: Eine Kulturgeschichte, Bozen-Wien 1998, 1999. (na njemački preveo Klaus Olof Detlev)
Bosna a Hercegovina: Krátký přehled kulturní historie, Praha 2000. (na češki preveo Jeronim Brezina)
Bosnia: A Cultural History, predgovor: Ammiel Alcalay, London-New York 2001. (na engleski preveli Sonja Wild Bićanić i Quentin Hoare)

Izabrana djela I-VIII, Durieux, Zagreb 2005.

1. Bosanski Hrvati. Esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture (2002)
2. Liber memorabilium, (2003)
3. Putovanje Ivana Frane Jukića (2003)
4. Unutarnja zemlja. Kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine (2004)
5. Obašašća i basanja (2004)
6. Ex tenebris. Zapisi, razgovori (2005)
7. Duh iz sindžira. Eseji, članci, polemike 1973-2004. (2005)
8. Poslije kraja. Kronike 1997-2005. (2005)

Tekstovi za dokumentarne filmove

Sto godina Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, režija Vlatko Filipović, 1989.
Stoljeća Bosne Srebrene, režija Ademir Kenović, 1990.